• Dobrodošlica

    Kolegij Špogi knjižnica bez zidova potpora je nastavi u virtualnim učionicama. Novim uslugama Špogi knjižnica bez zidova podupire novi način učenja i nastoji dati informacije koje će pomoći učenicima i profesorima u stalnim i brzim promjenama u informacijskom prostoru. Ovaj je kolegij namijenjen onima koji žele razvijati različite vrste pismenosti i vještine. Zamišljen je kao kolegij za korištenje informacija u različite svrhe: od rješavanja zadaće do zabave. 

    U ovom se kolegiju nude brojni izvori organizirani u module sa materijalima za čitanje, učenje novog i korisnog, posjeti knjižnicama, muzejima, zanimljivi filmovi (u skladu s autorskim pravima). Prema potrebi broj modula se može povećavati.

  • Izvori - hrvatski jezik

    • Na inicijativu i uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, a u realizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARnet i Bulaja naklade, na stranici http://lektire.skole.hr/naslovnica objavljuju se cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obavezne školske lektire. Knjige su besplatne i dostupne učenicima i profesorima.

      Za pristup sadržaju morate se prijaviti svojim AAI@Edu.HR elektroničkim identitetom. 

      E-knjige i časopisi

      Časopis

      HRČAK je centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima. 

      • Objavljenih sveščića: 17.378
      • Ukupno objavljenih radova: 223.171
      • Objavljenih radova s cjelovitim tekstom: 218.811

  • Izvori - engleski jezik

  • Izvori - njemački jezik

  • Izvori - ruski jezik

  • Elektronički referentni izvori

  • Citiranje

    • Citiranje je pružanje reference na publikaciju (članak, knjiga, web stranica) čiji smo materijal koristili za vlastite radove, sa dovoljnim detaljima kako bi se ta publikacija mogla pouzdano identificirati.

      “Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora.”

                Citiranjem ostvarujemo nekoliko ciljeva:

      • pomažemo čitateljima da lakše pronađu dodatne pouzdane informacije o temi
      • povećavamo stručnost i kredibilitet našeg uratka
      • omogućavamo laku provjeru točnosti i pouzdanosti sadržaja uratka
      • izbjegavamo plagiranje i pripisujemo zasluge autoru koji ih zaslužuje

        http://hr.wikipedia.org/wiki/Citiranje-radova

      Ne postoje jedinstvene upute za citiranje jer razne organizacije i institucije mogu stvoriti onaj način citiranja koji je prilagođen njihovim potrebama, premda većina zadržava neke uobičajene smjernice. Isto tako obilje točnih i kvalitetnih informacija s interneta valja isto tako primjereno navesti u znanstvenim i običnim radovima. Kada se izabere jedan način citranja, treba ga dosljedno provoditi. 

  • Medijska pismenost

    • Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pismenost. Pismenost nije sama sebi svrha. Hamburška deklaracija (1997.) naglašava kako je pismenost, (širem smislu obuhvaća znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena) osnovno ljudsko pravo.

      U dokumentu posvećenom pismenostima 21. stoljeća UNESCO, naglašavajući njihovu nužnost za pojedinca i društvo u digitalnom okruženju, naziva ih pismenostima opstanka, preživljavanja (survival literacies) sugerirajući time da je razvoj društva i pojedinca nemoguć bez posjedovanja vještina bitnih šest vrsta pismenosti (Horton, 2007.)
      U pismenosti opstanka uvrštava sljedeće: osnovna pismenost, računalna pismenost, medijska pismenost, obrazovanje na daljinu i e-učenje, kulturalna pismenost i informacijska pismenost.
      Dakle, osnovna pismenost podrazumijeva čitanje, pisanje i računanje, ali to danas nije dovoljno? 

      U ovom modulu bit će riječi o medijskoj pismenosti, medijskoj kulturi i načinu na koji utječe na nas. 

  • Zelena knjižnica

    • Cilj Zelenih knjižnica je edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša prikazivanjem projekcija dokumentarnih filmova, stručnim predavanjima, tribinama, radionicama i promocijom knjiga. Svatko može doprinijeti, a knjižnice kao i uvijek trebaju biti svjetionici i rasadnici novih ideja za održivo i zdravo društvo – društvo koje će voditi brigu o našem jedinom staništu – planetu Zemlji.

      ŠKBZ nastoji pratiti aktualne teme, a jedna od njih je i zaštita okoliša. Stoga se odazvao  na poziv Radne grupe za zelene knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva u veliku zajedničku akciju “Pokrenimo zelene knjižnice”. 

      logo Zelene knjižnice

      Zeleni  je ŠKBZ u ovom kolegiju  odabrao dokumentarne filmove koji mogu širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša. Teme su razičite i pokazuju kako promjene životnih navika u svakodnevnom životu mogu mijenjati svijet na bolje, kako razvijati individualnu odgovornost za promjene u društvu te ideje za korištenje obnovljivih izvora energije.

  • Virtualni muzeji

  • Virtualna filmoteka