Osposobljenost za rad na tankerima za kemikalije, 4 dio

morska voda (poput drugih klorida) razara pasivirani sloj na nehrdjajucem celiku i na taj ga nacin cini manje otpornim

Epoksi premaz se najcesce upotrebljava za premaz tankova i stiti tank od slabih kiselina, luzina, glikola, biljnih i zivotinjskih uljamorske vode, svih produkata nafte i biljnih ulja, a djelomicno je otporan i na djelovanje aromatskih ugljikovodika, nekih vrsta alkohola, nekih estera i ketona. Metanol i neki ugljikovodici omeksavaju premaz pa nakon iskrcaja tankove se nesmije prati vodom nego ih treba 48 sati ventilirati da metanol koji je penetrirao u premaz moze ispariti. Teret koji je penetrirao u premaz usljed omeksavanja premaza (na pr. toluen) moze kontaminirati sljedeci teret (na pr. metanol). Debljina premaza je oko 250 mikrona.

Fenolne smole kao premaz otporne su na veliki broj kemikalija i jaka otapala.

Poliesterske smole su slabije otporne prema otapalima ali su otporne na slabije kiseline i luzine.

Poliuretan ima glatke povrsine i teret se bolje ocjedi kod ove vrste premaza. Inace je slican epoksi premazu.

Cinkov silikat je takodjer vrlo cest premaz tankova, a koji je otporan na jaka otapala poput aromatskih ugljikovodika, alkohola i ketona medjutim u tankove premazane cinkovim silikatom nesmije se krcati kiseline i luzine, a ne koristi im ni morska voda. Iako minimalna ipak postoji mogucnost kontaminacije tereta cinkom. Prilikom prijevoza tereta prisutnost vode u teretu moze kreirati kiselinu koja negativno utjece na premaz. Zbog toga je izuzetno vazno da su tankovi dobro osuseni prije ukrcaja. Debljina premaza je oko 75 mikrona.

Ima i drugih metoda zastite tankova tereta ali su ti premazi rijetki.

Prevlacenje tankova specijalnom gumom debljine 5 milimetara moguce je kod brodova koji prevoze samo odredjene vrste pogodnog tereta za koji su ucinjeni. Samo teoretski nekoliko rijeci o raznim gumama.

Butil guma je otporna na kiseline, alkalne spojeve, parapropilen, okside i fenole, ali je djelomicno otporna na ugljikovodike.

Nitril guma dobro podnosi slabe kiseline, slabe alkalije, lale ugljikovodike, aromate, alkohole ali je umjereno otporna na jake kiseline.

Kloropren (neopren/baypren) guma je pogodna za slabe kiseline, slabe alkalije, alkohole i teze ugljikovodike ali je slabije otporna na lagane ugljikovodike.

Prirodna guma nije pogodna za ugljikovodike ali dobro podnosi slabe kiseline i luzine.

Fluor guma podnosi kiseline, luzine, aromate, alkohole i ugljikovodike, a slabo je rezistentna prema aceticnoj kiselini, etil acetatu, cikloheksanonu, metiletilketonu (MEK), acetonu i ketonima uopce.

Propilen guma dobro podnosi fenol, aromate i propilen oksid.

 

6.3.       OTPUSNI SISTEM ZA TERETNE TANKOVE

Prilikom ukrcaja tereta stvarao bi se povecani tlak u tanku, a prikom iskrcaja vakum kada nebi postojao na svakom tanku otpusni sistem za ulaz i izlaz plinova. Propisi zahtjevaju za svaki tank instalaciju po dva kompleta P/V ventila (pressure vacuum valve) iz sigurnosnih razloga. Svaki P/V sigurnosni ventil ima potreban kapacitet protoka plinova, a drugi P/V sigurnosni ventil sluzi kao rezervni ukoliko jedan otkaze. Moze se desiti da zbog ljepljivog tereta, tereta sklonog skrucivanji ili usljed polimerizacije sigurnosni ventil ne moze pravilno funkcionirati. P/V ventili se trebaju odrzavati, rastavljati i cistiti te na brodu testirati pri kojem pritisku nadtlaka i podtlaka u tanku oni otvaraju. Bilo je mnogo slucajeva da se tank “napuhao” zbog neispravnosti tih sigurnosnih ventila. Valja napomenuti da je struktura tanka mnogo osjetljivija na nastanak podtlaka u tanku nego na nadtlak.

 

6.3.1.         POVRATNA LINIJA TERETNIH PARA

Neki kemijski tereti zahtjevaju zatvoreni nacin ukrcaja i iskrcaja. Obicno se radi o vrlo opasnim ili osjetljivim teretima. Princip je da se tank tereta broda posebnim cjevovodom za povrat para spoji s kopnenim tankom terminala. Prilikom ukrcaja iz teretnog tanka inertiranog dusikom dusik skupa s parama tereta odlazi cjevovodom u kopneni pank i nadomjestava teret koji se ukrcao na brod. Na taj se nacin ne kontaminira zrak parama tereta i stedi inertni plin koji bi pri otvorenom ukrcaju bio izgubljen. Uz to se povecava sigurnosti ukoliko su pare tereta upaljive i ocuvanje zdravlja ako su pare toksicne.

 

6.4.         CRPKE I SUSTAVI ZA TERETNE TANKOVE

Na tankerima se koriste za iskrcaj razlicite vrste pumpi i sustava za posusivanje tankova (stripping). Na kemijskim tankerima iskrcaj tereta i posusivanje tankova ne predstavljaju problem kao na starim tankerima za produkte jer su najcesce pumpe uronjene u tankove i nalaze se na samom dnu tanka pa dok ima tereta pumpa je uronjena u teret i ne gubi mogucnost usisa (suction) tereta. Glede posusivanja tankova putem paralelnog cjevovoda malog promjera moze iskrsnuti problem ali obicno je tank dobro posusen nakon iskrcaja.

 

6.4.1.        URONJENE HIDRAULICNE PUMPE TERETA

Uronjene hidraulicne centrifugalne pumpe najcesce se srecu na kemijskim tankerima. Imaju veliki kapacitet u odnosu na svoju velicinu, ali problem je kao i kod drugih centrifugalnih pumpi relativno mala dobavna visina i gubitak usisa pri stripingu lakoisparivih produkata. Komplicirane su i osjetljive. Problem se javlja kada treba vise tankova iskrcavati istovremeno i zato treba pojedinacno startati sve pumpe polagano i nakon toga postupno povecavati kapacitet svih pumpi. Ukoliko ne postoji nepovratni ventil na pumpi, a obicno ne postoji jer se kod nekih brodova ukrcaj vrsi kroz pumpu, moze se desiti da teret iz jednog tanka krene kroz pumpu tereta drugog tanka i prouzrokuje preljevanje tereta iz tanka. Prilikom pocetka iskrcaja popunjenih tankova treba biti oprezan i provjeravati da li se kolicina tereta u tanku smanjuje. Pumpa nesmije raditi “na suho” bez tereta i kada je tank prazan pumpa uspori i pocinje “zavijati”.

 

6.4.2.        ELEKTRICNE PUMPE TERETA

Elektricne palubne pumpe koriste se na manjim kemijskim tankerima. Elektro motor pumpe smjesten ju na palubi vertikalno, a osovina pumpe sa palube (nepropusno za teret i zrak) ulazi u tank tereta i pokrece pumpu. Tokom iskrcaja motor radi punim kapacitetom a kada se tank isprazni vidljivo je na ampermetru da potrosnja struje naglo pada. Striping tanka se sastoji u tome da se priceka da se teret slije kraj usisa i tada se ponovo kratko starta pumpa i otvori iskrcajni ventil. Jednostavne su za upotrebu i odrzavanje.

 

6.4.3.       VIJCANE PUMPE

Vijcane se pumpe koriste na malim kemijskim tankerima i smjestene su u pumprumu. Rukovanje njima je lagano i iskrcaj tereta olaksan jer ne “gube usis” kao centrifugalne pumpe. Otporne su i trajne zbog svoje jednostavnosti, ali imaju mali kapacitet iskrcaja. Za pogon mogu koristiti diesel motor, struju ili hidrauliku. Ukoliko ne koriste hidrauliku, zbog sigurnosti broda, pogonski stroj pumpe mora biti smjesten izvan pumpruma (u strojarnici) i pokretati pumpu osovinom koja prolazi (nepropusno za zrak) kroz pregradu prostorije za pumpe.

 

6.4.4.        REZERVNE PRIJENOSNE HIDRAULICNE PUMPE

Na brodu koji je opremljen hidraulicnim uronjenim pumpama postoji i rezervna prijenosna hidraulicna pumpa kojom se u slucaju potreba moze prekrcati teret iz tanka sa neispravnom pumpom u susjedni tank, a iz njega na obalu. Istina, moze se njom pumpati direktno i na obalu ukoliko povratni pritisak nije velik, ali je iskrcajna rata mala. Prebacivanjem tereta u susjedni tank, nazivni kapacitet prijenosne pumpe se zbog toga sto nema povratnog pritiska poveca nekoliko puta pa nema znacajnijeg gubitka vremena. Dakako da se to ne cini s otrovnim i upaljivim teretima koji zahtjevaju zatvoreni nacin operacija s teretom.

 

6.4.5.        KLIPNE PUMPE

Klipne se pumpe vise ne upotrebljavaju za iskrcaj opasnih kemikalija. Te su pumpe sluzile za posusivanje tankova, bile su malog kapaciteta ali pouzdane u radu i idealne za svrhu kojoj su bile namjenjene. Imale su i veliku dobavnu visinu, razvijale su veliki podtlak i nisu “gubile usis” kada bi u teretu bio prisutan zrak i jedina im je mana premali kapacitet, osjetljivost ventila I neujednacen pritisak tlak tijekom iskrcaja sto moze stvoriti probleme u dugackim cjevovodima.

 

6.5.       DJELOTVORNO POSUSIVANJE

Medjunarodna konvencija MARPOL postavila je kriterije “strippinga” tankova koje treba zadovoljavati svaki tip kemijskog tankera. Intencija je da se kolicina zaostalog tereta u tanku smanji na minimum. Tehnoloskim razvitkom i upotrebom uronjenih pumpi u tankovima tereta nakon iskrcaja zaostaje minimalna kolicina tereta. Da bi se tank mogao bolje isprazniti potrebno je postici trim broda po krmi i nagib broda tako da se teret slijeva prema pumpi. Koliki treba biti trim i nagib broda za uspjesno isusivanje tankova napisano je u “P and A” (Procedures and Arangements) manualu broda. Generalno gledajuci trim veci od 1 metra i nagib od 0,5 stupnjeva su dovoljni. Uspjesnost posusivanja ovisi u mnogome o pumpama, pa centrifugalne pumpe imaju problema ukoliko treba posusiti tank u kojem se prevozio lako isparljivi produkt i ukoliko “povlace zrak”. Smjestanjem takvih pumpi u tankove tereta u mnogome se reducirao ovaj nedostatak centrifugalnih pumpi.

Osim dobrog posusivanja tankova tereta jos je vaznije isprazniti cjevovod tereta nakon iskrcaja. Cijevi se propuhuju zrakom pod pritiskom od 7 bara na taj nacin da se iskrcajni ventil drzi zatvoren dok se u teretnom cjevovodu ne podigne tlak zraka na 5-7 bara, a onda se iskrcajni ventil otvori. To treba ponavljati nekoliko puta. Ukoliko je iskrcani teret reaktivan sa zrakom i prevozio se inertiran dusikom, ili je teret bio jako upaljiv potrebno je cjevovod tereta propuhati dusikom, a ta to ce biti potrebna pomoc s terminala glede opskrbe dusikom.

 

6.5.1.        POTREBA ZA PREDPRANJEM TANKOVA

Ukoliko posusivanje tankova nakon iskrcaja tereta nije obavljeno u skladu sa zahtjevima i procedurama P and A manuala potrebno je izvrsiti predpranje i zaostali teret tako iskrcati na kopno.

 

6.6.       SUSTAVI GRIJANJA TERETA

Vecina kemijskih tankera opremljena je sustavima ta grijanje tereta. Jednostavniji sistem se sastoji od tako zvanih “heating coils” grijaca u tankovima kroz koje cirkulira vodena para, ili topla voda ili termalno ulje. Dakako da je najjednostavniji sistem onaj koji kao medij za grijanje koristi vodenu paru, jer preostala dva zahtjevaju pumpu koja ce recirkulirati vrucu vodu ili termalno ulje. Prednost ovih sistema je jednostavnost, ali uzrokuju teskoce pri pranju tankova jer zbog visoke temperature pare kao medija za grijanje na njima moze zaostati teret. Narocite probleme srvara takav nacin grijanja Molase, a koja sadrzi vece kolicine secera, pa na “heating coilsima” ostaje crna prevlaka spaljene molase koju je tesko ukloniti. Kada su prisutni “heating coilsi” u tanku treba paziti prilikom pranja tankova da ne zaostane voda u tanku jer usljed valjanja broda oni mogu biti osteceni. O tome treba voditi racuna i pri ukrcaju tekuceg tereta.

Moderniji nacin grijanja tereta su “heat exchanger-i” na palubi kroz koje se teretnom pupmom recirkulira teret koji zahtjeva grijanje. Svaki tank tereta ima svoj nezavisni izmjenjivac toplote, a i u ovom slucaju medij za grijanje tereta jest vodena para. Ovaj nacin bitno olaksava pranje tankova ali ima veliki nedostatak ukoliko se teret na dnu tanka skruti usljed nepaznje posade, vrlo tesko ga je opet uciniti tekucim. Kod “heating coilsa” koji su smjesteni na dnu tanka to je prilicno jednostavno i brzo.

U svakom slucaju materijali koji se kriste u gradnji sustava ta grijanje tereta moraju biti otporni na djelovanje pare ili drugog medija za grijanje kao i na djelovanje tereta koji se prevozi. Kao medij za grijanje ne smije se koristiti para ili topla voda ukoliko je teret raktivan s vodom. U slucaju prijevoza tereta reaktivnih s vodom grijace tereta koji se nalaze u tanku treba isprazniti i propuhati zadom. Prilikom grijanja ili prevozenja korozivnih i otrovnih tereta potrebno je provjeriti da takav teret nije prodro u system za grijanje ili hladjenje tereta. Kod korozivnih tereta to se cini provjerom kiselosti prije nego se dozvoli povratak medija za grijanje u tank predvidjen za njegovu pohranu.

 

6.7.       PRANJE TANKOVA I SUSTAVI ZA ZADRZAVANJE TEKUCINE

Kadkad je pranje tankova potrebno obaviti u luci ili zbog propisa medjunarodne konvencije MARPOL nije dozvoljeno ispumpavanje vode za pranje i ostataka tereta direktno u more. Zbog toga je predvidjeno, u skladu sa propisima, da brod mora biti opremljen tankovima u koje se moze odlagati voda tijekom pranja. Takve tankove nazivamo slop tankovima, dizajnirani su u brodogradilistima u skladu sa propisima o gradnji, a prosjecno imaju kapacitet od 2% ukupnog kapaciteta teretnog prostora broda. Kada se takvi tankovi, a koji imaju cjevovodom mogucnost ispumpavanja slopa direktno u more, koriste za ukrcaj tereta, onda treba slijepim prirubnicama onemoguciti nenamjerno istjecanje tereta u more. U slucaju premalog kapaciteta slop tankova pranje kemijskih tereta se moze preusmjeriti voda od pranja u bilo koji prazan tank tereta. Takve procedure treba, kao pranje tankova, obvezno evidentirati u “Cargo record Book”.

 

6.7.1.        STATICKI ELEKTRICITET

Pri pranju tankova nakon upaljivog tereta potrebno je voditi racuna o tome da vruca voda za pranje i vodena para mogu generirati staticki elektricitet pa se niposto nesmije unositi metalne predmete u tank koji nije degaziran. Zbog tog razloga je potrebno prvo izvaditi prijenosnu masinu za pranje iz tanka, a tek nakon toga se smije odspojiti sa cjevovoda za pranje. 

 

6.7.2.         EJEKTORI

Ejektori se na kemijskim tankerima koriste iskljucivo za posusivanje balastnih tankova, praznjenje kaljuza ili za isusivanja tankova tereta od vode zaostale u tanku nakon pranja. U tu su svrhu pogodni jer ne zahtjevaju odrzavanje, a mogu funkcionirati pomocu zraka ili pomocu vode. Prednost im je sto se ne ostecuji i ne gube usis ni kada "sisu zrak" ali im je efikasnost samo 30 - 40% one koju bi imala pumpa.

 

6.8.          SUSTAVI INERTNIH PLINOVA

Vecina kemijskih tankera su ujedno i tankeri za ulja. Takvi brodovi moraju zadovoljavati sve propise i tehnicke zahtjeve trazene za obje vrste brodova. Zbog toga mnogi od njih imaju ugradjene i generatore inertnog plina pa koriste sistem za inertiranje tankova kada prevoze ulja. Takvi generatori inertnog plina nisu pogodni za stvaranje inertne atmosfere u tanku ukoliko treba krcati kemikalije jer su ispusni plinovi nedovoljno cisti. Za inertiranje kemikalija koristi se iskljucivo dusik kojim brod prije ukrcaja ispuni svoje tankove, a dobiva ga s kopna. Generatori dusika se izuzetno rijetko mogu susresti na brodu i to samo na specijaliziranim tankerima. Tokom putovanja stvaranje pozitivnog pritiska u tanku (da se sprijeci ulaz zraka u tank) postize se dodavanjem dusika iz boca s komprimiranim dusikom. Najcesce takve boce sadrze 98% dusika i to je dovoljno. U izuzetnim slucajevima posebno osjetljivi tereti mogu zahtjevati i vecu koncentraciju dusika, odnosno cisti dusik. Na pr. Kada se prevozi najkvalitetniji Hexametilene diamine narucuju se boce dusika sa sadrzajem od 99,995% dusika. Te boce izgledaju isto kao i boce sa 98% dusika, takodjer su obojane zeleno, ali uz svaku takvu bocu dolazi i pismena svjedodzba koja svjedoci da je u njoj sadrzan cisti dusik u koncentraviji 99,995%.

Sustav za odvodjenje plinova iz tankova tereta mora onemugucavati sakupljanje para tereta i plinova za inertiranje na palubi broda te njihovo prodiranje u nastambe i strojarnicu. Kod brodovi koji imaju instaliran system za inertiranje tankova i vodenu brtvu treba obratiti paznju da se sprijeci ulazak para upaljivih i otrovnih  tereta u prostore generatora inertnog plina.

 

6.9.        ALATI

Alati koji se koriste na tankerima trebaju biti “spark proof” odnosno ne smiju proizvoditi iskre. Ostala oprema koja se koristi nesmije generirati staticki elektricitet, a oprema koja ga moze generirati treba biti propisno uzemljena. Oprema koja neminovno proizvodi iskrenje, a sluzi za odrzavanje broda moze se koristiti na palubi samo u navigaciji kada struje zraka ili vjetar ucini koncentraciju plinova na palubi “presiromasnim” za eksploziju. U svakom slucaju mora se prije upotrebe takvih alata kontrolirati atmosfera na palubi jer mogu postojati “dzepovi” u kojima se eksplozivna koncentracija plinova moze, neocekivano, zadrzati.

 

7.        SIGURNOST I SPRECAVANJE ZAGADJENJA

MsoBodyText2" style="line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 0pt">Osnovni zadatci koje treba izvrsiti, u svrhu uspjesnog zavrsetka pomorskog poduhvat, su ocuvanje sigurnosti broda i posade te sprecavanje zagadjenja mora. Na to nas obvezuju i medjunarodne konvencije i propisi kao i legislativa zemlje ciju zastavu brod vije. Osim postivanja propisa o sprecavanju namjernog zagadjenja mora potrebno je voditi racuna o sigurnosti broda jer u slucaju havarije dolazi do velike kontaminacije mora ali i opasnosti za ljude . 

Tankeri za kemikalije moraju se graditi prema posebnim zahtjevima glede izvedbe konstrukcije, opreme a radovi na tankerima za prijevoz stetnih tekucih tvari kategorija A, B, C i D, moraju biti takvi da sto vise smanje nekontrolirano ispustanje u more takvih tvari, te moraju imate sabirne (slop) tankove kao i prostorije pumpi tereta koji udovoljavaju strogim zahtjevima.

MsoNormal" style="line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 0pt">Za brodove na koje se IBC kod primjenjuje zahtjeva se knjiga uputa o operacijama sa teretom (Cargo Operating Manual) koja sadrzi razlicite informacije o sigurnom rukovanju teretima. U skladu sa aneksom II konvencije MARPOL tanker mora imati P&A (Procedure and Arrangement) manual koji jasno opisuje zahtjevanu opremu instaliranu na brodu te propisane procedure za rukovanje teretom, pranje tankova, glede slopa i iskrcaja ostataka tereta na kopno, operacije sa balastom i sve propisima zahtjevane procedure. MARPOL takodjer zahtjeva i «Shipboard Marine Pollution Emergency Plan for Noxious Liquid» za tankere iznad 150 BT koji prevoze opasne i stetne tekuce terete. U tu je svrhu IMO napisao «Guidelines for the Development of Shipboard Marine Pollution Emergency Plans For Oil and/or Noxious Liquid Substances” kako bi pomogao pripremu takvih brodskih planova za slucaj incidenta. Tanker za ulje i kemikalije moze svoj postojeci plan prevencije zagadjenja uljem nadopuniti  napraviti “Shipboard Marine Pollution Emergency Plan”' koji ce biti univerzalni plan za slucaj zagadjenja uljem ili kemikalijama jer je to prikladnije nego imati dva plana za sprecavanje zagadjenja.

MsoNormal" style="line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 0pt">Sigurnosti operacija s teretom na terminalima, pa na taj nacin i sprecavanju zagadjenja mora doprinosi i  International Ship and Port Facility Security Code (ISPS Code), cija je svrha procjenjivanje mogucih opasnosti. Brod treba posjedovati plan brodske sigurnosti, brodskog casnika za sigurnost, zahtjevanu sigurnosnu opremu na brodu, a brodar mora imenovati i casnika sigurnosti u kompaniji. Dakle:

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l1 level1 lfo1">·         ship security plans

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l1 level1 lfo1">·         ship security officers

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l1 level1 lfo1">·         designated company security officers

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l1 level1 lfo1">·         certain onboard equipment

MsoNormal" style="line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 0pt">Terminal takodjer mora imati planove glede sigurnosti, odredjenu osobu koja je zaduzena za sigurnost i potrebnu opremu na terminalu. Dakle:

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l0 level1 lfo2">·         port facility security plans

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l0 level1 lfo2">·         port facility security officers

MsoNormal" style="line-height: 150%; text-indent: -18pt; margin: 5pt 0cm 5pt 39.75pt; tab-stops: 36.0pt; mso-list: l0 level1 lfo2">·         certain security equipment

I brod i terminal moraju obratiti paznju o kretanju ljudi, njihovim aktivnostima i omoguciti dobru komunikaciju izmedju broda i terminala. Brod ce morati posjedovati i medjunarodnu svjedodzbu  International Ship Security Certificate koji svjedoci o udovoljavanju ISPS kodu, cija ve vaznost naglasena i njegovim ukljucivanjem u konvenciju SOLAS.

 

7.1.        PROCJENA ATMOSFERE U TANKU

Provjeravanje atmosfere u tanku znacajno je i za sigurnost broda kao i za sigurnost posade koja u tank ulazi radi obavljanja radnih zadataka. Obvezno je provjeriti da li je u tanku prisutnost kisika 21%, da li postoje za zdravlje stetni plinovi i obvezno eksplozivnost smjese u tanku, bez obzira da li je posljednji teret u tanku bio neupaljiv. Naime, moguce je usljed napuknuca varova da teret iz susjednog tanka lagano prodire u prazan tank kao i da iz inertiranog tanka pod nadtlakon inertni plin ili dusik ulaze u tank koji nije bio inertiran. Takvi se incidenti mogu desiti prije provjere, ali i u vremenu kada posada obavlja poslove u tanku. Zbog toga izvan tanka mora biti pripremljena sigurnosna oprema koja se koristi u slucaju takvih incidenata i jedan clan posade koji ce samo promatrati ljude u tanku. Takav watchman mora biti instruiran da ni pod kojim uslovima nesmije uci u tank, ma sto se u tanku dogodilo, te u slucaju nepredvidjenih dogadjaja odmah obavjestiti dezurnog casnika. Upaljiv i toksican teret ili njegove pare moze zaostati u teretnom cjevovodu, liniji za posusivanje tanka, odusnom sustavu I liniji za povrat para, linijama za inertiranje ili dodavanje dusika u tank, uredjaju za automatsko mjerenje nivoa u tanku, a najcesce u grijacima tereta pa o tome treba povesti racuna jer su iznenadjenja moguca. 

 

7.2.       SPRECAVANJE POZARA I OPREMA

Ma sto se na brodu radilo protupozarna oprema broda mora biti uvijek pripravna, a svi clanovi posade instruirani kako se oprema koristi. Opasnosti na kemijskom tankeru su gotovo nepredvidive zbog velike raznolikosti tereta koje takav tanker prevozi.

 

 

7.3.        SPRECAVANJE ZAGADJIVANJA OKOLINE

Kako postoje medjunarodno prihvaceni propisi glede sigurnosti tako je razvijen i veliki broj medjunarodnih konvenvija i akata koji propisuju zastitu okoline od zagadjenja. Na tankerima obicno stoji natpis “Safety first, MARPOL second”, sto bi znacilo da je zastita mora od zagadjenja jedan od primarnih ciljeva. Postivanjem medjunarodne legislative uspjesno se stiti prirodni okolis od nepotrebnog zagadjivanja. Danas je problem glede zagadjivanja i manadzmenta otpada jedna od gorecih tema razvijenog svijeta. Najprije je uoceno da se more zagadjujue nemjernim ispumpavanjem polutanata prilikom pranja tankova, a nakon pomorskih havarija ustanovljeno je da i one predstavljaju veliki problem u ocuvanju okolisa. Zbog toga medjunarodna legislativa razvija konvencije i propise o sigurnosti paralelno sa razvitkom propisa o prevenciji zagadjenja.

 

7.4.       OPREMA ZA ZASTITU I SIGURNOST

Oprema za zastitu i sigurnosna oprema sluzi za prevenciju i neutralizaciju opasnosti koje mogu nastupiti na visoko sofisticiranim brodovima koji prevoze komplicirane terete. Tu se prvenstveno misli na zastitu ljudi u kontekstu ocuvanja zdravlja i sprecavanja povreda na radu, zastitu od pozara ali i na zastitu cijelog broda. Koristeci opremu koja moze proizvesti staticki elektricitet dovodi se u opasnost i sigurnost broda. Zbog toga sva oprema koja se koristi treba biti sigurna, testirana i odobrena za upotrebu na tankeru.

7.4.1.        ZASTITNA OPREMA POSADE

Zastitnu opremu na svim brodovima predstavlja radno odijelo, kisna kabanica, sigurnosne cipele, gumene cizme, rukavice, zastitne naocale i sigurnosna kaciga. Za rukovanje kemijskim teretima rukavice moraju biti od plastike otporne na kemikalije, po potrebi se koristi zastitno odjelo, izolaciono odijelo, naocale za kemikalije, gas maska ili BA set (breathing aparatus), a pri ulasku u tankove nosi se i prijenosni osobni mjerac koncentracije kisika sa alarmom.

 

7.4.2.        MJERNI INSTRUMENTI

S aspekta sigurnosti kemijski tanker je vrsta tankera na kojoj prijete opasnosti za zdravlje posade, postoji mogucnost ozljeda zbog korozivnosti tereta te opasnost od pozara. Zato na kemijskim tankerima postoje mjerni instrumenti kojima se postojanje opasnosti moze predvidjeti i eliminirati. Svi instrumenti trebaju biti redovito kalibrirani na brodu te proci godisnji pregled kod ovlastene organizacije na kopnu. Svaki mjerni instrument mora imati svjedodzbu o prikladnosti za upotrebu na tankerima.

Personal oxygen monitor -3 komada

Oxygen monitor -2 komada

Combustible gas detector -1 komad

Conbustible gas/Oxygen detector – 1 komad

Gascope - 1 komad

Tankscope- 1 komad

Hand pump for Draeger tubes – 2 komada

Drager tubes za razlicizte kemikalije

Spangas sa razlicitim plinovima za kalibriranje eksplozimetara i mjeraca kisika

 

7.5.       MENADZMENT SIGURNOSTI I ZASTITE MORA

U listopadu 1989. rezolucijom A.647(16) ( Guidelines on Management for the Safe Operation of Ships and for Pollution Prevention) koja sluzi kao vodic menadzmenta sigurnih operacija broda i sprecavanja zagadjenja, upucuje se odgovorne osobe na brodu o “dobroj praksi” glede sigurnosti operacija i zastite od zagadjenja. Cilj je omoguciti sigurnost i sprecavanje ozljeda i gubitka zivota, ostecivanje imovine i sprecavanje zagadjenja mora buduci da je uoceno da su nezgode dogadjaju najcesce zbog ljudskog faktora. 1993. rezolucija A.647(16) izrasta u medjunarodni kod za sigurne operacije broda i sprecavanje zagadjenja - ISM kod (the International Management Code for the Safe Operation of Ships and for Pollution Prevention) koji je 1998. postao obvezan. ISM kod zahtjeva da kompanija uspostavi sistem menadzmenta sigurnosti (SMS - safety management system) koji odredjuje osobu u kompaniji koja ce preuzeti odgovornost za sigurne operacije broda i biti logistika brodu glede sigurnosti. Tako odredjena osoba (designated person) na kopnu nalaze se na visem upravljackom nivou u kompaniju.

Procedure zahtjevane ISM kodom moraju biti dokumentirane u kompaniji a kopija takvog prirucnika za sigurnosni menadzment (Safety Management Manual) mora se nalaziti i na svakom brodu. Procedure koje kompanija zahtjeva moraju se postivati, a svodi se na ispunjavanje mnogobrojnih formulara i check lista.

 

8.          RUKOVANJE TERETOM I POSTUPCI SA BALASTOM

Na sofisticiranim vrstama brodova tezi se obavljanju svih uzajamno povezanih operacija s jednog kontrolnog mjesta. Na taj se nacin izbjegava gubljenje vremena na objasnjavanje potreba i eliminira mogucnost nerazumjevanja usljed jezickih razlika ili nepoznavanja operacija sa teretom od strane strojarnice.

 

8.1.        OPCENITO

Na kemijskom tankeru svi se poslovi glede rukovanja teretom i balastima izvode iz kontrolne sobe za manipulaciju teretom. Casnik koji je odgovoran za operacije s teretom sam uskladjuje ukrcaj tereta sa iskrcajem balasta. Ovakav nacin nije nedostatak vec naprotiv, jer jedino na taj nacin moguce je postici da tijekom ukrcaja i iskrcaja brod ima potreban trim i nagib. Kontrolirajuci sve s jednog mjesta stedi se na vremenu koje bi bilo potrebno da se strojarnici objasni kakve su potrebe palube za uspjesno rukovanje teretom. Osim toga u slucaju potrebe tijekom izvanrednih okolnosti moguce je promptno reagirati i donositi odluke bez gubitka vremena na bez potrebnu komunikaciju. Takodjer se eliminiraju mogucnost da zahtjevi budu pogresno protumaceni. Kemijski je tanker vrsta broda na kojoj se pocinjene greske tesko ispravljaju, odnosno, s aspekta sigurnosti greske mogu biti fatalne, a u kontekstu ekonomije ucinjene greske su obicno vrlo skupe.

8.1.1.        DOKUMENTI O TERETU

Prijevoz kemikalija tankerima je popraceno odredjenom dokumentacijom. Dokumentacija moze biti opsirnija kada kada se operacije s teretom vrse u manje razvijenim zemaljama.

ODGOVORNOST

Zapovjednik je odgovoran za poslovnu dokumentaciju glede terta i poslovanja koje vrsi brod. Ukoliko su potrebni neki nuobicajeni dokumenti ili naputci zapovjednik ih mora pribaviti. U slucaju ukrcaja inhibiranog tereta treba se pribaviti svjedodzba o inhibitoru u teretu, treba pribaviti naputak za grijanje i recirkulaciju tereta, naputke za upotrebu dusika u tankovima i odrzavanje inertne atmosfere u tanku, te druge informacije o odrzavanju tereta tokom putovanja.

PISMO SPREMNOSTI

Pismo spremnosti mora biti prezentirano kada brod stize u luku odredista. Nema razlike ukoliko je privezno mjesto zauzeto ili nije, i bez obzira na to da li je brod stigao u luku danju ili nocu, nedjeljom ili blagdanom.

Ako nije moguce, iz bilo kojeg razloga, privezati brod odmah, zapovjednik mora cekati na prilazu luci (sidristu), a pismo spremnosti mora biti predano agenciji, trazeci od agenta da ga proslijedi zainteresiranim stranama.

Znacajno je za obracun vremena, vrijeme kada je pismo spremnosti predano, a ne formalno prihvacanje pisma spremnosti.

Pismo spremnosti mora ukljuciti tocnu kolicinu tereta kojega brod moze ukrcati (na pr.”1050 mts”, (a ne “1000 mts, 5% vise ili manje u opciji brodara “).

BILL OF LADING-B/L TERETNICA

Krcatelj ili agent predaje zapovjedniku Teretnicu u luci ukrcaja u obicno tri originala i jedan set kopija. Tezina ukrcanog tereta odredjuje se po brodskim ili kopnenim podacima. Obicno se podaci utvrdjeni na kopnu upisuju u teretnicu.

Slijedece treba biti provjereno prije potpisivanja teretnice:

a) Odrediste tereta i tezina tereta.

b) Dan izdavanja - uvjek zadnji dan ukrcaja.

c) Datum prijevoznog ugovora "Charter party" - kao sto je naznaceno u nalogu za putovanje (voyage orders)

d) Informacije u vezi imena broda, nacionalnosti , imana zapovjednika i.t.d.

e) Nacin placanja vozarine:

-vozarina po prijevoznom ugovoru (freight as per Charter party)

-vozarina placena unaprijed (freight prepaid)

-vozarina placena na odredistu (collect freight)

- drugacije

f) ispravna luka iskrcaja.

U pravilu bez dopustenja kompanije zapovjednik moze potpisati teretnice na kojima je napisano:

- vozarina placena

- vozarina placena u naprijed

- vozarina placena prema prijevoznom ugovoru (C/P)

- vozarina placena unaprijed po prijevoznom ugovoru.(C/P)

U slucaju gresaka u teretnici (B/L), greske treba ispraviti i uvjeriti se da je predocena teretnica bez pogresaka. Ako dogovor glede izdavanja ispravne teretnice nije moguc treba odmah o tome izvjesti brodara i postupiti po primljenim instrukcijama.

Cim je dogovor zavrsen o svim spornim tockama, sve primjerke teretnice podpisuje Zapovjednik. Obicno ce Zapovjednik dobiti jedan original (kadkada samo jednu kopiju). Obavjest o isplovljenju treba sadrzavati i tip teretnica koje su ostale na brodu kao i njhov broj (na pr. 1original i 2 kopije)

Ako se problemi oko sadrzaja teretnice ne mogu rascistiti, a posebno ako krcatelj/carterer ne prihvaca brisanje pogresaka ili promjenu u sadrzaju, moguce je ostaviti teretnice agentu, pa ce on rascistiti probleme skupa sa brodarom i cartererom te podpisati teretnice umjesto zapovjednika (on behalf of Master).

U luci iskrcaja, teret moze biti predan cim Zapovjedniku bude prezentiran jedan ispravno prenesen (properly endorsed) original teretnice . Kopija teretnice nema nikakvo legalno znacenje (ucinak). U slucaju da u luci iskrcaja primaoci imaju samo kopiju teretnice, odmah treba konsultirati brodara i postupiti u skladu sa njegovim instrukcijama. U iznimnom slucaju kada se ne bi moglo stupiti u kontakt s brodarom, teret bi se mogao isporuciti na temelju bankovne garancije ili u krajnjoj liniji valjanog garantnog pisma primaoca. U svakom slucaju kod iskrcaja bez prezentacije originala teretnice, teret treba staviti pod carinski nadzor, dok primatelj tereta ne prezentira ispravan original teretnice.

SVJEDODZBA O CISTOCI TANKOVA

Prije ukrcaja svaki tank u koji ce se krcati teret treba biti odobren po Surveyoru.

SVJEDODZBA O PRAZNOM TANKU

Nakon zavrsetka iskrcaja Surveyor mora prgledati tankove i ustanoviti da su potpuno iskrcani i dobro osuseni. Time se potvrdjuje da je sav teret iskrcan.

PROTESTI

U cilju zastite brodara svi protesti moraju biti izdani na engleskom jeziku. Svaki brodar ili charterer ima svoje tipske proteste u vidu formulara koje brod po potrebi treba ispuniti. Za sto god se moze izdati protest, protest treba izdati. To je dio posla, a ne osobna stvar.

Protesti predani brodu trebaju biti podpisani "only for receipt" ( samo primljeno). Ako informacija u primljenom protestu nije u potpunosti korektna ili je protest potpuno ne prihvatljiv, opaske o neopravdanosti protesta trebaju biti napisane na protest da bi anulirale neopravdani zahtjev.

RAZLICITI PROTESTI

Po prezentaciji teretnice tezina tereta prikazana u teretnici (kopneni podaci) moraju se usporediti sa brodskim mjerama. U slucaju odstupanja izmjerenih tezina tereta na brodu od tezina prikazanih u teretnici, protest o razlici tezina obvezno treba biti izdan i adresiran krcatelju (Shipperu). Svaki primitak protesta treba potpisati uz opasku “samo za prijem” (only for receipt). Ako krcatelj nije dostupan na brodu, agentu treba biti predandan protest koji agent potpisuje za primitak i duzan ga je predati krcatelju.

VOZARINA PRAZNO ZA PUNO (DEAD FREIGHT)

Vozarina prazno za puno je zahtjev izdan po zapovjedniku, kada krcatelj isporuci manje tereta nego sto je duzan uciniti.

Ako je nalog ukrcaja “1000 mts 5% moloo” (vise ili manje u opciji brodara), a zapovjednik je u pismu spremnosti izjavio da je spreman krcati 1050 tona (znaci 5% vise owner's option), krcatelj je duzan platiti vozarinu za 1050 tona bez obzira koliko tereta je manje ukrcao. Medjutim ukoliko je opcija 5% vise/manje pravo krcatelja onda je ugovor ispunjen ukoliko se ukrca bilo koja tezina izmedju 950 i 1050 tona tereta. Pa cak i tada se moze izdati protest iako se sve cini ispravno.

PROTEST ZA TEMPERATURE

TEMPERATURA TERETA ILI TEMPERATURNE GRANICE su ugovorene za terete koji zahtjevaju grijanje. Ako temperatura tereta odstupa od ugovorenih razina tijekom krcanja protest za previsoku ili prenisku ukrcajnu temperaturu treba predati krcatelju.

Ako maksimalna ugovorena temperatura osjetljivog tereta i malo prelazi temperaturu ukrcaja, iskrcaja ili transporta, teret zbog toga moze biti ostecen. Protest za previsoku temperaturu treba biti uredno predan, a brodar obavjesten o mogucem ostecenju tereta ili promjeni boje tereta zbog pregrijavanja tereta prije ukrcaja.

PRENISKA RATA UKRCAJA

Ukoliko brod zahtjeva odredjenu brzinu ukrcaja koju krcatelj ne moze postici, protest za premalu ratu ukrcaja brod treba izdati krcatelju. Time brod sa sebe skida odgovornost za zakasnjenja koja su zbog preniske ukrcajne rate nastupila.

PROTEST ZA PRESPORI ISKRCAJ

Ukoliko brod moze iskrcavati vecu kolicinu tereta od one koju terminal moze primiti, brod treba izdati protest. U takav protest se navodi da brod moze iskrcavati tona tereta na sat, koristeci pumpi tereta ukupnog kapaciteta kubicnih metara na sat, i koristeci manifolda ciji su promjeri palaca. Terminal je ponudio _ iskrcajnih cijevi promjera _ palaca i ogranicio iskrcajni pritisak na Bara. Zbog velike udaljenosti kopnenog tanka, povecanog povratnog pritiska i nedostatnog broja iskrcajnih cijevi, te njihovog malog promjera, mogucnosti broda za iskrcaj su ogranicene te brod ne snosi nikakvu odgovornost za kasnjenje.

PROTEST ZA TEMPERATURU PRI ISKRCAJU

Primaoci tereta ce u iskrcajnoj luci protestirati kada je temperatura tereta na brodu manja ili veca od one zahtjevane. Preniska temperatura moze otezati iskrcaj tereta, a previsoka moze utjecati na kvalitetu tereta (Phenol, Hexametilene diamine itd).