Interview

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">INTERVIEW

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Petar Bosnić Petrus

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Razgovor vodio M.M.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">3. 06. 1996.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ovaj interwiew trebao je biti objavljen u Playboy-u, no nije bio objavljen zbog negativne preporuke jednog znanstvenika izvan redakcije časopisa.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"> Petar Bosnić Petrus (48), profesor filozofije i povijesti umjetnosti. Po mišljenju nekih filozofa, izveo je revoluciju, kopernikanski obrat u filozofiji, otkrivanjem i uspostavljanjem tetradičke dijalektike. A po mišljenju nekih od najpoznatijih ekonomista danas i "veliku sintezu ekonomske znanosti". Prof. Petrus izaziva paniku među većinom fizičara svojim projektom gravifugalne letjelice i otkrićem jedne fundamentalne greške u matematičkom aparatu Einsteinove teorije. Mali je broj fizičara koji prihvaćaju Petrusove teorije. Ovi, pak, tvrde da njegova otkrića vraćaju vjeru u moć znanosti i u stvaralačku moć kritičkog duha. Petrus, sam za sebe, tvrdi da je najveći bijednik svog vremena. Nema stalnog boravišta. Trenutno stanuje u jednoj napuštenoj kući u gradiću Samoboru u Hrvatskoj. Od imovine ima samo vrlo skromnu, priručnu biblioteku. Computor i kalkulator ne koristi. Dijelom zbog toga što nema novca za njihovu kupovinu, a dijelom i zbog toga što i najbrži kompjutori računaju sporije od njega samoga. Hrani se uglavnom vjerom, kako sam kaže, a živi iz dužnosti. Kaže da je čudo to što je još živ, jer je to u suprotnosti sa prirodnim zakonima. U domovini je vrlo poznat, iako je njegovo ime strogi tabu.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Da li bi ste nešto htjeli reći o tetradičkoj dijalektici? To je, ako se ne varam, vaše prvo otkriće.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A.Točno. Ali ona je ujedno i instrument pomoću kojeg sam otkrio sve ostale stvari u ekonomiji, fizici, historiologiji, tehnologiji, i, naravno, u samoj filozofiji. Ova dijalektika nastala je nakon što sam uvidio da se u filozofiji ne može naprijed, niti sa induktivnom logikom i pripadnim joj pozitivizmom, niti sa spekulativnim mišljenjem baziranim u klasičnoj, tj. Hegelovoj, tročlanoj dijalektici. No nije se radilo samo o nemogućnosti napretka u filozofiji, nego i o tome da je pozitivizam vodio ka devastaciji mišljenja i znanosti, dok su spekulacije bazirane u dijalektici vodile direktno u povijesne katastrofe. Marxova doktrina i komunizam, npr. posljedica su primjene Hegelove tročlane dijalektike, odnosno tadašnje dijalektike uopće, fašizam također

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Temelje za uspostavljanje četvreočlane, tetradičke dijalektike pripremili su najviše engleski mislioci od F. Bacona do J.S. Milla. Prvo veće djelo koje je nastalo na osnovu potpuno nesvjesne primjene tetradičke dijalektike je Darvinovo "Porijeklo vrsta..."

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Vrijednost tetradičke dijalektike je u tome što ona spaja do sada nepomirljivo evolucionističko shvaćanje razvoja s revolucionističkim u jednu skladnu i zakonomjernu cjelinu. Predviđanje budućeg razvoja na osnovu isključivo evolucionističkog ili isključivo revolucionističkog shvaćanja davalo je radikalne pogreške. Na osnovu četveročlane dijalektike može se vrlo precizno predvidjeti budući razvoj ljudske civilizacije, a može se čak i upravljati njime, o čemu se do sada nije moglo ni sanjati. Prije uspostavljanja tetradičke dijalektike, sama povijest planirala je i korigirala ljudsko povijesno djelovanje, a ako u budućnosti ova nova dijalektika postane misaonom svojinom većine obrazovanih ljudi, ljudsko djelovanje, pretvorit će se uglavnom u svjesno usklađivanje vlastitih planova i djelatnosti sa zakonomjernošću zakona povijesnog razvoja, odnosno razvoja civilizacije koje ona otkriva. Tako će se moći izbjeći ponavljanju povijesnih katastrofa, koje su proizilazile upravo iz pogrešnih planova i djelatnosti, odnosno iz drastičnih korekcija kojima je sama povijest vraćala stvari u okvire zakona vlastitog razvoja.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Što bi, najkraće rečeno, bila sama dijalektika?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A., S jedne strane, ona je zakonomjernost razvoja, a s druge misaono-spoznajni instrument, organon kojim taj isti razvoj promatra, tj. reflektira i shvaća samog sebe.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q.Vi tvrdite da je ona osnova čovjekove misanone i praktične djelatnosti i da se bez nje ništa ne može. Kako to obrazlažete?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Svaka stvaralačka djelatnost jest razvijanje nečega. Kako mislite da bi ta djelatnost mogla biti uspješana ako njen akter ne bi poznavao zakone razvoja? U jednostavnijim stvarima nešto se može uspješno stvarati i bez svjesnog, tj. razgovjetnog poznavanja dijalektike, ako onaj ko stvara ima nekog urođenog "sluha" za nju. Ali, U stvarima koje su imale iznimno veliku povijesnu važnost, nepoznavanje dijalektike, i to upravo četveročlane dijalektike i nepoštivanje njenih zakona dovelo je do katastrofa.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Po čemu se vaša, tetradička ili četveročlana dijalektika razlikuje od Hegelove?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Osim teze, antiteze i sinteze sadrži još i epitezu. Prema tročlanoj dijalektici, razvoj bi trebao biti nekakva permanentna revolucija. Četveročlana pokazuje da je razvoj zakonomjerna izmjena revolucija i evolucije. Prema tročlanoj dijalektici, najviši stupanj razvoja bića je individua - zrela, potpuno razvijena, sebesvjesna individua. Četveročlana pokazuje da je to vrsta, jer vrsta je beskonačni ili besmrtni oblik postojanja bića. Epiteza je etapa reprodukcije i upravo u njoj i pomoću nje nastaje vrsta, i, naravno nova individua, novi pripadnik vrste. Nužnost epiteze vidi se iz toga što ne postoji nikakvo biće koje nije pripadnik neke vrste bića i iz toga što se nijedno biće, koje ne može izvesti epitezu, tj. koje ne može stvoriti svoju vrstu, ne može niti održati u postojanju.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Tvrdite da je tročlana dijalektika stvorila gotovo svu teologiju i filozofiju od Aristotela do Hegela, i da ih je potom uništila i učinila bezvrijednima?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Točno. U vrijeme djelovanja Hegela, ali također i Smitha, Ricarda, Darvina, Kanta, Fichtea i drugih mislilaca i stvaralaca izvedena je sinteza povijesnog razvoja i to upravo pomoću tročlane dijalektike. Nakon toga, ta dijalektika nije mogla poslužiti više ničemu osim destrukciji ostvarenog povijesnog cilja. Povijesni razvoj prerastao je oruđe s kojim je bio izveden i ono mu je počelo škoditi slično kao što dječje cipele otežavaju hod i škode odraslom čovjeku.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. knjizi "Apoklalipsa" tvrdite da se, pored povijesti koja nam je poznata, zbivala i neka tajna povijest. O kakvoj je to, tajnoj povijesti riječ?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Moram Vas ispraviti. Na zemlji se zbivala samo jedna jedina povijest i zbivala se u apsolutnoj tajnosti. Ne radi s, naravno, o nekoj masonskoj zavjeri, djelovanju nekih tajnih organizacija, vanzemaljaca ili sličnim ... idejama. Nisam paranoik. Radi se naprosto o tome da već više od tisućupetsto godina najlucidniji mislioci uviđaju da se na Zemlji zbiva nekakav razvojni proces, ali nitko do sada nije otkrio što je to što se razvija u tom procesu, tj. što će na kraju proizići iz njega. Zbog toga je smisao povijesti bio potpuna tajna. Istina, bilo je mislilaca koji su postavili odredjene tvrdnje o tome što je zapravo povijest i što će biti njen cilj, tj. točnije rezultat. A. Augustin tvrdio je da je povijest događanje spasa. Kant je tvrdio da je povijest razvojni proces kroz kojeg se čovječanstvo najprije civilizira, zatim kultivira, i na kraju postaje moralno. Hegel je tvrdio da je povijest proces samooslobađanja svjedskog duha - njegovo napredovanje u shvaćanju sebe kao čiste slobode - i da će se njegovo samooslobođenje, na zemlji očitovati kao oslobobođenje čovječanstva. Veličanstveni Scotus Eriugena, jedan od miljenika Karla Velikoga, i Hegelov preteča smatrao je da je povijest proces neposrednog razvoja čovjeka do razine bogočovjeka - homodeusa. No sve su se ove, a i mnoge druge tvrdnje pokazale netočnima.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">U prošlom stoljeću završilo se ono što su mislioci razumijevali pod poviješću. Upućujem Vas na F. Fukoyamu. On vrlo točno uviđa da je prošlo stoljeće bilo vrijeme kraja povijesti, premda, moram reći da ni on ne zna što je bila povijest i zašto se ona okončala.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Većina velikih mislilaca devetnaestog stoljeća osjetila je, ali ne i razumjela da je povijest završena. Cilj povijesti uspješno je ostvaren. Ali, možete li zamisliti koliko je bilo razočaranje tih mislilaca kad su vidjeli da nije ostvaren, ni spas, ni oslobođenje, niti išta od onoga što se očekivalo. To je rezultiralo najvećom duhovnom katastrofom u ljudskoj povijesti, katastrofom koja nije pogodila samo Zapad, nego cijelo čovječanstvo i koja u jednom obnovljenom obliku traje i danas i vjerojatno će se još produbiti i proširiti.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Suvremeni čovjek je jedno izgubljeno biće. To je vrlo bolno. Oni sa Zapada traže spas na Istoku. A ovi, pak, na Zapadu. Neki bježe u prošlost, a oni koji doista pripadaju prošlosti, traže spas na izgubljenom Zapadu, u kojem vide budućnost.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Kaos.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ne treba se čuditi tome da je baš u našem vremenu nastala Teorija kaosa, jer ta je teorija samo pojavni oblik kaosa u teoriji i ljudskom duhu uopće. Sve je to proizišlo iz nerazumijevanja povijesti i razočaranja što se nije ostvarilo ono što je bilo očekivano. Moram reći da je to tek jedna od posljedica mišljenja i predviđanja koje je utemeljeno u tročlanoj dijalektici. Druga teška i tragična posljedica jest to što nitko ne vidi zbiljski rezultat povijesnog razvoja, iako je veličanstven i po svojoj veličini možda čak nadilazi sve ono što se očekivalo.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. A što je to što bi, po Vašem mišljenju, trebalo biti rezultat povijesnog razvoja?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Umjetno biće. Povijest je bila proces straranja umjetnog bića. Njegovo stvaranje trajalo je oko deset tisuća godina. Sama etapa sinteze trajala je nešto manje od dva milenija i uspješno je privedena kraju negdje u devetnaestom stoljeću.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Zvuči vrlo interesantno, ali, moram priznati i prilično fantastično. Gdje je skriveno to tajanstveno biće?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Nije skriveno. Štoviše, to je najjavnija stvar na ovome svijetu. S njime se susrećete svaki dan i ono Vam omogućuje "normalan" život. To biće je svrsishodno biće, ili, preciznije: bićevito oruđe. Ne radi se, naravno, ni o kakvom automatu, iako se ono pojavljuje i kao automat.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ovo je biće, nakon što je bilo dovršeno, učvrstilo svoju vlast nad čovjekom i počelo upravljati poviješću, tj., oprostite, postpovijesnim razvojem civilizacije, jer povijest je zapravo već završena. Ja često kažem da je to, umjetno biće zapravo bićevito oruđe spasa ljudske vrste, ili, jedino sredstvo kojim se mogu ozbiljiti oni bitni i ultimativni ciljevi vrste. I, da Vas dalje ne držim u neizvjesnosti, otkrit ću vam da je to biće svima poznato pod nazivom "kapital".

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Iz čega Vi zaključujete da je kapital biće, i, ako on to doista jest, što se s time dobija?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Da bi ste to razumjeli, trebate najprije znati što je biće. Aristotel ga je definirao kao "nešto određeno". Hegel ga također tako shvaća. Ali ta definicija nije dovoljno akuratna, tj. nije dobra, jer i obična, nebićevita stvar je nešto određeno. Biće je Nešto što u sebi sadrži moć samorazvoja i samoreprodukcije - samoodržavanja. Njegova vrijednost je u tome što neke poslove može raditi umjesto čovjeka. Stvari to ne mogu. Kad se umjetno biće potpuno razvije, onda će ono gotovo sve poslove nužne za slobodan život vrste obavljati umjesto čovjeka.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Da je kapital biće, vidi se iz toga što je sposoban vladati ljudima i cijelim narodima. Sposoban je čak i iskorijeniti cijele narode ako se odmetnu od njegove vlasti i uništiti pokrete koji idu za tim da unište njega samoga. Još od početka njegovog razvoja pokušavali su ga uništiti razni moćnici; antički mudraci, crkva, kraljevi, teolozi, reformatori, filozofi, moralisti, seljaci, azijski barbari i tko sve ne, ali on je nadživio sve njih i proširio svoju vlast na cijeli svijet, a uskoro će i na svemirska prostranstva.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Slažem s vašim tvrdnjama da kapital vlada svijetom, ali zar Vam se ne čini da je upravo to jedna velika katastrofa?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Ne, ne čini mi se, jer vidim da tamo gdje je vlast kapitala čvrsta, a to su uglavnom zemlje Zapadne civilizacije, da tu cvate bogatstvo, sloboda, perspektive i istinska budućnost. Vaš dojam da je to katastrofa temelji se na iluziji da je povijest proces razvoja čovjeka ili društva - iluziji koja je dovela do već spomenute katastrofe.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Povijest nije proces razvoja čovjeka , nego proces razvoja umjetnog bića. Ona je istovremeno i nužno proces čovjekovog svrsishodnog samootuđenja, ili samožrtvovanja. Stvaranje umjetnog bića nije bio hir nekolicine genija koji su sudjelovali u njegovom stvaranju, nego stvar nužnosti - uvjet opstanka čovjeka. Ni jedna inteligentna (kreativna) vrsta ne može opstati ako ne stvori umjetno biće, a da bi ga stvorila mora cijeli jedan dugi niz svojih generacija žrtvovati njegovom stvaranju - cijelo prvo razdoblje svog postojanja, koje se mjeri možda i desetinama tisuća godina.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Vi niste svjesni toga da vaše mišljenje proizlazi iz tročlane dijalektike, a ona je osnova iz koje, danas izrastaju iluzije i utopističke ideje. Nemojte misliti da su utopisti bili samo Morus, Campanela, Prudhon, Marx i još nekolicina nešto manje poznatih. Zar je Kantova misao: da je povijest proces razvoja čovječanstva prema moralnosti, nešto manje utopistična, ili pak Benthamova ideja da je cilj razvoja najveća sreća za najveći broj ljudi, ili pak Hegelova tvrdnja da se sloboda potpuno ozbiljuje u klasičnoj građanskoj demokraciji.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Općenito uzevši, prošlo i ovo stoljeće bili su epoha stvaranja velikih utopija. Četveročlana dijalektika budi ljude iz tog utopističkog sanjarenja.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Možda se sjećate jedne, pomalo šaljive, ali duboko istinite izreke, tj. parole sedamdesetih godina:

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Revolucija je opijum za intelektualce!

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Parola bi izgubila na ljepoti, ali dobila na preciznosti kad bi se izraz "revolucija" zamijenio izrazom "tročlana dijalektika".

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Ali, zar ovo što vi stvarate nije upravo jedna revolucija?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Ne bih vam znao reći. Možda i jest? A ako jest, onda je to revolucija kojom se ukida sama revolucija i revolucionarnost uopće, kao metoda daljnjeg civilizacijskog razvoja. Cilj ove moje "revolucije" nije ukidanje postojećeg, nego, baš suprotno svim dosadašnjim revolucijama, njegovo održavanje. Čini mi se da ja otkrivam adekvatnu metodu održavanja rezultata povijesnog razvoja, a to onda ipak nije revolucija nego evolucija, jer evolucija je proces iznalaženja sve boljih metoda očuvanja rezultata razvojnog procesa. To je izvanjski, epitetički razvitak.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. vratimo se umjetnom biću. Možete li ga malo podrobnije opisati?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Za to bi mi bila potrebna cijela knjiga, ali mogu vam ukratko prikazati njegov razvoj, i to samo onu zadnju etapu - sintezu.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ona se počela zbivati krajem Antike. Prvi stupanj njegovog neposrednog i zbiljskog postojanja - teza - bio je novac, antiteza - tehnika - a nakon nekoliko stoljeća, sinteza - znanost . Mislim, prije svega na ekonomsku znanost klasika ekonomije. Kroz nju je umjetno biće, kapital postalo svjesnim sebe ili točnije znano samome sebi kao svrsishodna produktivna moć. Naš izraz "znanost" znači ono što je znano - znano sebi. Kroz moje radove kapital je postao svjestan svoje bićevitosti. Epiteza razvoja jest tehnologija. Trebate imati u vidu da tehnika nije isto što i tehnologija. Tehniku je stvorio čovjek a tehnologiju stvara kapital koji se već opredmetio kao znanost. Tehnologija je svrsishodna, praktička samoreprodukcija rezultata razvoja kapitala - znanosti.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Danas, kad je razvoj kapitala završen, oni stupnjevi njegovog razvoja su njegovi glavni "organi". Novac je njegova "krv"; tehnika mu je "muskulatura i kostur"; znanost "mozak", a tehnologija "generativno tkivo". Kapital se razvijao kroz unutrašnje revolucije sve dok nije ostvarena sinteza njegovog razvoja - znanost. Nakon toga otpočeo je proces njegovog samoodržavanja - evolucija. On evoluira tako što generira sve savršenije, tj. svrsishodnije generacije strojeva, automata, političkih ideja, društvenih sistema, individua itd.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Trebate imati u vidu da su građansko društvo i buržoaska demokracija, samo jedan oblik u kojem se pojavljuje umjetno biće, kapital. Čak i današnji čovjek nije ništa drugo do jedan, ali onaj najvažniji, a istovremeno i najmanje važan oblik postojanja kapitala.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Čovjek je sredstvo pomoću kojeg umjetno biće usavršava samo sebe, ali ono sebe usavršava zato da bi osiguralo čovjekov opstanak, i učinilo ga što udobnijim, slobodnijim, moćnijim itd.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Tajna povijest o kojoj vi govorite bila je, dakle, proces stvaranja umjetnog bića?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Točno. Ali, ono što sam vam upravo rekao tek su neki od njenih bitnih aspekata. Možda bi bilo dobro da kažem još nekoliko riječi o nekim drugim važnim momentima svjetske povijesti.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ja razlikujem četiri etape svjetske povijesti, odnosno četiri dijalektička stupnja razvoja ljudske civilizacije, i to po načinu na koji je ljudska vrsta održavala svoj opstanak. To su ujedno i četiri bitno različita načina u ostvarivanju ciljeva vrste, jer ljudska vrsta ne postoji isključivo radi svog biološkog opstanka, kao što je slučaj s drugim vrstama. Štaviše, biološki joj je opstanak samo puko sredstvo za ostvarivanje transbioloških i tranpovijesnih ciljeva.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Prvi stupanj, teza je fiziocentrična Neolitska civilizacija. Tu priroda - φϋσις - fizis - proizvodi sve, a čovjek samo troši ono što je priroda proizvela.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Antiteza je antropocentrična Antička civilizacija. Ljudska vrsta živi od svog rada i dijeli se na robove i gospodare. Robovi obavljaju fizičke, a gospodari umne poslove potrebne za održanje vrste

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Sinteza je Zapadna, tehnocentrična civilizacija. Ljudska vrsta živi od rada umjetnog bića kojeg je stvorila. Posao pripadnika ljudske vrste samo je kontrola rada umjetnog bića.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ali, dopustite jednu malu digresiju, pa ću se poslije nje vratiti na ovu temu.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Trebate imati u vidu da neolitska i antička civilizacija nisu potpuno iščezle. Održavaju se u formi neo-neolitske i neo-antičke civilizacije. U okviru neo-neolitske žive danas Slaveni, Dio Kineza, crnci južne i srednje Afrike, Indijanci, Eskimi i druge manje skupine, a u neo-antičkoj: drugi dio Kineza, Indijci, Islamski svijet, narodi Mediterana i južne Evrope itd. Ove neo-paleo-civilizacije su, u stanovitoj mjeri patološki ostaci ljudske kulturne i društvene prošosti, a ne autohtone kulture, kao što se obično misli. Danas se održavaju nešto drugačije nego u svom izvornom vremenu. Neo-neoličani, npr. ne troše više ono što proizvede priroda, nego ono što proizvede Zapad. Osnovna metoda kojom se održavaju ove neo-paleo-civilizacije jest otpor progresu, jer on rastače njihov mentalitet kojeg one cijene čak više od biološkog opstanka. Upravo iz toga proizlaze najveći politički i sigurnosni problemi današnjeg svijeta.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Eto, samo toliko. Vraćam se glavnoj temi.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Epiteza povijesnog razvoja bit će usavršena Zapadna, tehnocentrična civilizacija, a mogla bi se nazvati Antropotehnološkom. Mislim da će ona biti kozmocentrična. Naše vrijeme je vrijeme prelaska u taj, epitetički oblik ili stupanj civilizacijskog razvoja. Pred nama i našim potomcima je zadatak stvaranja umjetnog privatnog vlasnika i logokratskog društvenog poretka, te, naravno, ekspanzija u svemir.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Oprostite, čemu ekspanzija u svemir? Zar zemlja nije čovjekovo prirodno obitavalište i mjesto?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Naravno, ali samo dok je čovjek još nesposoban preživjeti u svemiru. Meni se čini da su ovakvi planeti kao Zemlja samo gigantske kozmičke maternice na kojima se začinju i stasavaju kreativne vrste i na kojima obitavaju sve dok se ne razviju dotle da mogu preživjeti u svemirskim prostranstvima, koja su pravi životni prostor zrelih kreativnih vrsta. Izlazak i rasprostranjivanje u Svemiru takodjer je i stvar sigurnosti, tj. zbrinjavanja trajnog opstanka.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Mislim da će taj, trajni opstanak ljudske vrste biti osiguran tek kad se ona rasprostrani u jednom dijelu galaksije. Ona inteligentna vrsta koja se ograniči isključivo na matični planet osuđena je na propast, bilo nekom kataklizmom koja može u trenu, zauvijek okončati život vrste, bilo sporom degeneracijom. Ja često naglašavam da su galaktički prostori, koji nam sada izgledaju kao ponori praznine, hladnoće i smrti zapravo obećani Rajski Vrtovi, ali samo za one inteligentne tj, kreativne vrste koje su se dovoljno i uspješno trudile razviti da ih mognu koristiti kao takve. Umjetno biće stvoreno je i usavršava se upravo radi toga da u svom naručju i u potpunoj sigurnosti odnese čovjeka u svemir i učini ga gospodarem dijela galaktičkih prostranstava. Svemir je zapravo naša prapostojbina, i ekspanzija u svemir nije ništa drugo do povratak u tu prapostojbinu.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Antropotehnološka civilizacija koja će se razviti u svemiru jest potpuno razvijeni oblik materijalne civilizacije. Eto, to što sam Vam rekao zapravo je opis razvoja svake materijalne civilizacije u univerzumu.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. želite li reći da se svaka materijalna civilizacija razvija isto kao i ljudska, čovjekova?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. A, ne. Upravo obrnuto. Mislim da se ljudska civilizacija razvija načelno jednako kao i sve ostale materijalne civilizacije u svemiru, za koje pretpostavljam da postoje, iako ih još nismo upoznali. Ono što sam maloprije rekao samo je ilustracija onog univerzalnog zakona po kojem se razvijaju civilizacije. Pojavni oblik tog zakona na Zemlji.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Ali, kako vi možete znati taj zakon?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Na isti način na koji je npr. Gallileo otkrio zakon inercije, Newton zakon kretanja gravitacijskih masa, Aristotel logičke zakone, ili pak Hegel zakone dijalektike. Ni jedan od njih nije odlazio u svemir da bi tamo ad oculos, et per enumerationem semplicem upoznao pojavne manifestacije univerzalnih zakona. Vjerujem da um, pored ostalog, služi i zato da čovjek ne bi morao tumarati kojekuda u potrazi za spoznajom.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Spomenuli ste umjetnog privatnog vlasnika i logokratski poredak, što podrazumijevate pod tim?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Umjetni privatni vlasnik je epitetički stupanj u razvoju privatnog vlasništva. On nastaje usvajanjem jednog sistema društvenih, tj. političkih zakona po kojima kapital postaje vlasnikom sebe samoga i oslobađa se potrebe za živim vlasnikom, jer ovi zakoni zamjenjuju interes živog vlasnika. Istovremeno, pomoću tih zakona, kapital štiti samoga sebe i svoj razvoj, a štiti ga, prije svega od državne administracije što je sklona parazitizmu, od grabežljivosti živih vlasnika, nesposobnosti managera, lijenih zaposlenika i drugih subjekata koji dolaze u dodir sa kapitalom. Umjetni privatni vlasnik uspostavlja se zbog toga što onaj živi više nije dovoljno ekonomičan.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Osim toga, trebate imati u vidu da je vlasnikovanje vrlo mučan i frustrirajući posao, pa će stvaranje umjetnog vlasnika osloboditi žive vlasnike velikog dijela briga koje prate vlasnikovanje. Naročito je dobro to što će umjetni vlasnik staviti pod kontrolu i nacionalne vlade i nacionalne administracije, i više neće dopuštati "raspolaganje tuđim novcem bez vlastite odgovornosti" i rasipanje novca.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">S druge strane gledano, teorija umjetnog privatnog vlasnika je konačno pokazuje da je ideja društvenog vlasništva promašaj, te da privatno vlasništvo može biti i bitno funkcionalnije i pravednije nego je bilo do sada, a s treće, pak to je i odgovor na smanjivanje interesa za za posjedovanjem kapitala zbog opadanja veličine dobiti od vlasništva nad njim.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Uspostavljanje umjetnog privatnog vlasnika otpočelo je u USA nakon drugog svjetskog rata reformom zakona o oporezivanju i investicijama. Ali, to su bili tek rudimentarni oblici. Ova knjiga koju držite u ruci je sistem zakona pomoću kojih se uspostavlja cjeloviti umjetni privatni vlasnik.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A logokracija je zapravo reproducirana i usavršena liberalna demokracija. Ja ju nazivam vladavinom znanosti. U "Sumi ekonomije" pokazao sam da je liberalna demokracija sinteza u razvoju raznih oblika društvene vladavine. To je politički instrument koji je neposredno svrsishodan za ostvarivanje transpovijesnih ciljeva vrste. Stoga je presudno važno da se on održi u postojanju, a moći će se održati tek ako bude mogao evoluirati u formu logokracije. Tamo gdje nema ove evolucije, a čini se da je nigdje nema u dovoljnoj mjeri, demokracija se pretvara u ohlokraciju. Općepoznata je stvar da se demokracijom, danas uspješnije služe razni lupeži, varalice, probisvjeti, destruktivni društveni pokreti i ološ uopće nego pošteni i produktivni pripadnici društva.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Poštenim i produktivnim ljudima i poštenom radu treba vratiti onakvu sigurnost i dignitet kakvu su imali u ranijim fazama razvoja kapitalizma. Ali, to nije moguće povratkom na te ranije stupnjeve, nego isključivo uspostavljanjem umjetnog privatnog vlasnika. Njime se automatski uspostavlja i logokratski poredak. On, pored ostalog, štiti narode od nesposobnih vlada, a sposobne vlade od eventulne narodne samovolje ili histerije. Uspostavljanjem umjetnog privatnog vlasnika, narod gubi svoj suverenitet, a dobija ga nacionalni kapital. On neposredno štiti svoje interese i svoj razvoj, ali ih može zaštititi jedino tako da ostvaruje vitalne nacionalne interese. Umjetni privatni vlasnik je neusporedivo veći liberal od bilo kojeg živog liberalnog državnika, ali, istovremeno i neusporedivo stroži, a i pravedniji gazda od bilo kojeg živog vlasnika kapitala.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Uspostavljanje umjetnog privatnog vlasnika i logokracija vodi i ka ukidanju nekih aspekata nacionalne autonomije - prava na posjedovanje i upotrebu vojne sile, prava na postavljanje carinskih i drugih protekcionističkih barijera, emitiranje vlastitog novca. To, pak, implicira uspostavljanje jedne jake svjetske armije, što bi imala funkciju svjetske milicije, koja bi garantirala red u svijetu i sigurnost svakoj pojedinoj nacionalnoj državi, jer pravo i zakoni koje ne podržava supremativno jaka sila su jedno smiješno strašilo kojeg se nitko ne treba plašiti.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Dalje, logokracija vodi i ka uspostavljanju slobodnog svjetskog tržišta, koje danas, nažalost još ne postoji, i, naravno, ka uspostavljnju centralne svjetske vlasti koja bi bila vrlo strogo kontrolirana kapitalom, odnosno ultimativnim interesima i ciljevima vrste koje on zastupa. Pokušati održati red u svijetu i nastaviti razvoj civilizacije bez umjetnog privatnog vlasnika isto je što i pokušati izgraditi i lansirati raketu Saturn V bez pomoći kompjutera, samo uz pomoć olovke i papira i računanja napamet.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. javnost najviše zanima Vaš projekt gravifugalne letjelice. Što je to?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Stari naziv - antigravitacijska letjelica - najbolje govori o tome, iako nije sasvim adekvatan. Radi se o novom tipu letjelice. Namjenjena je svemirskom saobraćaju i prevozu putnika i robe oko Zemlje. Ne mogu vam objašnjavati kako ona radi. Za to su potrebni crteži jednadžbe i mnogo prostora. Mogu vam reći jedino to da je taj projekt utemeljen u zakonima klasične fizike. No, da ne bi bilo zabune, moram naglasiti da nisam otkrio neku novu silu. Gravifugalna sila bila je vrlo točno izmjerena već prije dva stoljeća, a i danas se svakodnevno mjeri gravimetrima. Ja sam samo pokazao da ta sila nije derivat geocentrifugalne sile koju stvara rotacija Zemlje, nego da je baš obrnuto - geocentrifugalna je derivat gravifugalne. Nakon toga projektirao sam uređaj koji bi levitirao na osnovu stvaranja i korištenja gravifugalne sile.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ovdje bih, ako dozvoljavate, radije rekao nešto o mogućim načinima njenog korištenja, njenoj ulozi u budućem razvoju civilizacije i o njenoj ekonomičnosti koja je doista fantastična.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Npr. prevoz nekog umjetnog satelita do orbite i njegovo postavljanje u orbitu pomoću te letjelice koštao bi svega nekoliko stotina dolara. Usporedite to sa današnjim troškovima koji se penju do milijarde. Put do Mjeseca ne bi koštao bitno više. Putovanje do Plutona trajao bi devet dana. U zemaljskom saobraćaju, put od Sidneya do Montreala trajao bi oko 55 minuta, a budući da letjelica ne bi letjela kroz atmosferu i ne bi trošila gorivo na savladavanje otpora zraka, energetski troškovi leta iznosili bi svega oko 0,3% današnjih. Putna karta za takav let ne bi smjela koštati više od npr. ulaznice za kino-predstavu. Udobnost i sugurnost putnika bila bi takva kao da su u svom stanu.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Jedna varijanta te letjelice ne troši nikakvu energiju dok levitira na istoj visini, a može levitirati na bilo kojoj visini. Energiju troši jedino ako povećava visinu, a kad se spušta apsorbira energiju gravitacijskog polja. Fizičari će to razumjeti jer znadu da je gravitcija konzervativna sila. Ova varijanta letjelice može služiti i kao obiteljska kuća, lebdeći hotel, bolnica, laboratorij itd. Povezivanjem takvih letjelica u jednu veliku cjelinu mogu se formirati lebdeći gradovi, a i cijeli otoci na kojima mogu biti plantaže, odmarališta ili druga trajna ljudska obitavališta. Ja više ne mogu sumnjati u to da će civilizacija budućnosti biti podignuta u zemljinoj atmosferi i u svemiru oko nje, a ne na Zemljinoj površini. Tek takva civilizacija je zreli oblik planetarne materijalne civilizacije. Čak i najrazvijeniji oblici današnje civilizacije još su vrlo primitivni u odnosu na ono što će nastati. Pa vidite i sami. Mi još uvijek živimo na površini Zemlje - u vlazi, blatu, među virusima, bakterijama, u zagušljivim, nezdravim gradovima itd.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Većina fizičara ne vjeruje u Vaš projekt

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. To je točno, ali uzalud se opiru, sada već postoje eksperimentalni dokazi, i to upravo za one najvažnije aspekte funkcioniranja letjelice.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Kažete da se pomoću te letjelice neće moći osvajati svemir izvan Sunčevog sistema. Zašto?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Točno. Gravifugalna letjelica može se upotrebljavati samo u blizini velikih gravitacijskih polja. Za interstelarna putovanja koristit će se svemirski brodovi koji će putovati nadsvjetlosnom brzinom. Projekt takvog broda već je sačinjen, ali mislim da će proći još najmanje dva stoljeća do starta prvog takvog svemirskog broda. Mala gravifugalna letjelica može se izraditi i u kućnoj radinosti, dok se ovaj drugi brod može izraditi isključivo na "gradilištu" u Zemljinoj ili Sunčevoj orbiti, i neće se moći izraditi prije nego se potpuno istraži i razvije jedan novi tip nuklearnog reaktora koji će mu služiti kao pogonski motor. Mislim na nukleospinalni reaktor. Pored toga treba se uhodati i upotreba gravifugalne letjelice, jer bez nje ne možete ni sanjati o gradnji jednog superlux broda u orbitti, broda čije će razmjere biti gigantske. Gravifugalna letjelica bit će potrebna i za istraživanje planeta, jer se ovaj gigantski brod neće moći spuštati na te planete.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Zvijezde su nam puno bliže i dostupnije nego što se mislilo do sada, jer on će npr. put do Andromenine magline koja je udaljena oko 1,5 milijuna svjetlosnih godina moći prevaliti za oko 244 godine. Put do neke zvijezde koja je udaljena samo tisuću svjetlosnih godina, brod sa živom ljudskom posadom, koja bi tokom puta živjela u istim takvim uvjetima kakvi vladaju na Zemlji, prevalio bi za cca 60 godina, A nadsvjetlosne sonde bez žive posade za 2 - 4 godine, ne računajući nikakvu vražju dilataciju vremena, niti kontrakciju dužina.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ja mislim da će se ovi brodovi upotrebljavati samo za kolonizatorska putovanja na manje udaljenosti - do destet tisuća svjetlosnih godina. Vrlo udaljene zvijezde i galaksije istraživat će se pomoću orbitalnih teleskopa. Potrebne informacije o tim udaljenim svjetovima donosit će nam svjetlost. Ona je doduše mnogo sporija od tih budućih brodova, ali je sa onih udaljenih mjesta krenula prije mnogo milijuna ili milijardi godina i donosi informacije upravo sada kad ih trebamo. Pomoću gravifugalnih letjelica moći će se u orbiti izgraditi teleskopi sa zrcalima od 50 ili 100 kilometara u promjeru , pa i većim. Oni će nam i najudaljenije galaksije približavati na udaljenost knjige koju čitamo. Svemir, uostalom, i nije ništa drugo do banka informacija ili knjiga, dakako, samo za onoga ko ju zna čitati, tj. ko razumije pismo i jezik prirode.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Očigledno je da ne priznajete Teoriju relativnosti. Zašto?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Ta teorija proturječi umu. Apsurdna je i ako bih ju priznavao, time bih istovremeno ustvrdio da je i sama priroda apsurdna, kaotična, a kad bi priroda bila kaotična, ne bi se nikako mogla spoznavati, niti bi se mogla održati u postojanju.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Ali zar ta teorija nije i eksperimentalno dokazana.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Isto toliko i na potpuno isti način kao i Ptolomejeva, tj. točnije Hiparhova geocentrička teorija, koju je oborio Kopernik.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Postignuti eksperimentalni rezultati koji ilustriraju Teoriju relativnosti mogu se i moraju sasvim drugačije interpretirati. Einstein je Ptolomej našega vremena. Njegova Teorija relativnosti i Ptolomejeva geocentrička teorija i Teorija epicikla dvije su sestre blizanke i ujedno dvije najveće zablude u povijesti fizike i astronomije. Jedna je vladala znanošću gotovo 17 stoljeća, a druga već cijelo stoljeće. Obje teorije počivaju na senzualističkom relativizmu, dakle, na neznanstvenom pristupu znanstvenim problemima i bave se prividom a ne samom stvarnošću, tj. pokazuju kako mi, u određenim situacijama vidimo stvari, a ne kakve su same stvari. Teorija epicikla tvrdila je da se planeti kreću po malim kružnicama (epiciklima) nanizanim na jednoj velikoj kružnici (deferentu) koja kruži oko Zemlje. Ove se male kružnice doista mogu vidjeti na nebu i savršeno točno proračunati za mnogo stoljeća unaprijed, što se smatralo neoborivim dokazom te teorije. Kopernik je pokazao da epicikli uopće ne postoje, te da su oni samo paralaktički privid, koji proizlazi iz kretanja Zemlje oko Sunca. Njegov pristup ovom problemu bio je znanstven, jer nije vjerovao svojim očima, vidu, nego razumu. Einstein-Lorentzovo "skraćivanje dužina", "dilatacija vremena" ili "povećavanje mase" s brzinom također je privid. To su iskrivljenja, u našem viđenju ili našoj slici stvari i događaja koja nastaju zbog ograničene brzine svjetlosti koja nam donosi informacije o tim stvarima i zbivanjima. Matematički aparat Teorije relativnosti ne odnosi se na same stvari, nego na naš opažaj tih stvari, opažaj koji biva to iskrivljeniji što su veće brzine kojim se događaji zbivaju. Informacije o tome što se zbiva u eksperimentu donosi svjetlost čija je brzina nepromjenjiva, pa zbog toga, u našem opažaju, odnosno pri vidu, tj. u prividu nastaju iskrivljenja koja relativisti pogrešno tumače kao iskrivljenja samih stvari. Kad bi brzina svjetlosti bila neograničena, beskonačna, onda ne bi bilo tih iskrivljenja i mi bi smo vidjeli stvari i događaje točno onakvima kakvi oni jesu, bez obzira na brzinu njihovog kretanja ili zbivanja. No umjesto beskonačno brze svjetlosti, mi imamo um pomoću kojeg možemo izračunati i sasvim točno pojmiti kakve bi nam stvari izgledale kad bi brzina svjetlosti bila beskonačna. Ali Einstein i njegovi sljedbenici su senzualisti. Oni se oslanjaju na osjetila i bezuvjetno odbijaju da se služe umom. No to, paradoksalno, ni najmanje ne sprečava naše vrijeme da upravo Einsteina proglašava simbolom uma i umnosti uopće.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. ali što je s brzinom većom od svjetlosti? Zar je ona doista moguća?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Žao mi je što vas moram opet baciti u jednu malu nedoumicu. Svjetlost, kao fizikalni entitet, uopće ne postoji, niti ima ikakvu brzinu. Famozna konstanta c zapravo je nešto što ja zovem transfernom konstantom vacuuma. Ova konstanta je sposobnost vacuuma da upravo tom brzinom prenosi elektromagnetske impulse ("svjetlost") informacije itd, i on ih ne može prenositi niti većom niti manjom brzinom od c. To je pravi razlog zbog kojeg nastaju ona iskrivljenja u našem opažaju stvari. Čestice mase neovisne su o vacuumu i mogu se kroz njega kretati i većom i manjom brzinom od c.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. ali kako ju ubrzati preko brzine c?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. To se može izvesti već spomenutim nukleospinalnim reaktorom. Ali, za opis tog postupka trebalo bi mi najmanje desetak stranica, jer suvislo objašnjenje zahtjeva prethodno izlaganje o manje nepoznatim svojstvima vacuuma, te njegovom odnosu prema masi, a pored toga i cijeli niz jednadžbi. Ali, za utjehu, mogu Vam reći da se taj postupak može izvesti i u akceleratorima manje snage, i da je postupak inverzan onome kojim su Sadeh i drugi fizičari dokazali da vacuum ne može prenositi elektromagnetski impuls brzinom većom od c. Demistifikacija Einsteinove teorije i otkrivanje postupka kojim se masa može ubrzati na brzinu veću od c bio je puno lakši posao nego otkrivanje gravifugalne sile i projektiranje gravifugalne letjelice.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ako je istina to što govorite, onda je ovo kraj Teorije relativnosti i Einsteinove slave?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal">A. Ja sam čvrsto uvjeren u istinitost svojih tvrdnji, ali nemojte misliti da je tako lako stati na kraj velikim zabludama. Što mislite, zašto je kozmograf Ptolomej prihvatio i popularizirao netočnu Hiparhovu, geocentričnu teoriju, umjesto točne Aristarhove, koja je u to vrijeme bila čak poznatija, i zašto je jedna naopaka teorija vladala punih 17 stoljeća? Zašto nitko nije htio objaviti Newtonovu teoriju gravitacije punih 20 godina, dok je Einsteinovu, koja se sastoji od samih, istina vrlo glamuroznih zabluda, odmah je objavio prvi izdavač, a utjecaj joj se širio poput požara, i pored toga što su tadašnji veliki fizičari tvrdili da ju ne razumiju i što tada još nije bilo onih tobožnjih eksperimentalnih dokaza? Ili, recite mi zašto još nitko nije otkrio jednu fundamentalnu grešku u specijalnoj teoriji relativnosti, koju može uvidjeti svaki stariji srednjoškolac, grešku na kojoj su sagrađene sve ostale Einsteinove mistifikacije? Ja ne mogu vjerovati da sam prvi otkrio tu grešku, ali u stručnoj literaturi nema ništa o tome i ne vjerujem da je to slučajnost.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Mislim da nije problem samo u mistifikatorima i varalicama. Većina pripadnika ljudske vrste lako se povodi za zabludama i opija njima, što je sasvim razumljivo, jer istina je teže shvatljiva i stoga teže prihvatljiva od zablude. Za spoznaju istine potrebno je učiniti prilično veliki napor, dok je za ostajanje u zabludi dovoljno ne učiniti ništa.Osim toga, razobličavanje zabluda nije niti sasvim bezopasan posao. Danas se, doduše, zbog toga ne ide na lomaču, ali postoje i drugi, suptilniji načini da se kazni onoga tko to čini.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ne bih Vas opet htio daviti s četveročlanom dijalektikom, ali moram Vam reći kako ona pokazuje da nedvojbeno postoje i racionalni, tj. svrsishodni razlozi za povremeno zaustavljanje fundamentalnog znanstvenog napretka. To se ne radi otvoreno, nego glorificiranjem i mitologiziranjem naopakih teorija i njihovih tvoraca. I to je jedan od ključnih razloga zbog kojeg se zablude tako žilavo i dugo održavaju na vlasti. Zapravo one se održavaju dotle dok su potrebne, ili dok ne počnu stvarati suviše velike probleme i štete, tako da otkrivanje i prihvaćanje novih puteva postaje naprosto ekonomičnije i racionalnije. Uostalom, već sam rekao da povijesni razvoj nije permanentna revolucija, niti to može biti.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Ali da se vratim na vaše pitanje o sudbini teorije relativnosti.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Budući da je sazdana na Lorentzovim transformacijama, ona će važiti za određeno područje sve dok nam informacije o stvarima i zbivanjima budu prenosili elektromagnetski valovi, svjetlost, jer Lorentzove su transformacije vrlo točan i, za sada nezamjenjiv instrument za izračunavanje veličine onih iskrivljenja o kojima sam već govorio. Drugo. Mjerni uređaji, senzori i instrumenti za praćenje i promatranje stanja i zbivanja, instrumenti bez kojih ne možemo otčitavati vrijednosti u eksperimentima, građeni su po uzoru na naša osjetila, pa su, prema tome, isto kao i naša osjetila, podložna jednakim iskrivljenjima slike stvari, što i njih dovodi pod jurisdikciju Lorentzovih transformacija. No, takvi će instrumenti biti uvijek potrebni. S obzirom na to relativistička fizika neće izgubiti baš svu svoju važnost.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">No spoznaja o tome da se "spoznaje" ili koncepti Teorije relativnosti ne odnose na stvari, nego na iskrivljenja naše slike stvari, i spoznaja o tome da je moguća brzina veća od c presudno će utjecati daljnji razvoj Fizike, astronomije, tehnologije i civilizacije uopće.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Današnja znanost vrlo je široka i kompleksna. Kako ste uspjeli obuhvatiti tolika područja?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Širina i kompleksnost znanosti nije problem. Da se Aristotel, danas ponovo rodi, on bi puno lakše nego u svoje vrijeme obuhvatio sve važnije znanosti, jer su bolje sređene, a i informacije su lakše dostupne. Problem je u tome što se individue koje mogu kreativno obuhvatiti velik krug znanosti rađaju vrlo rijetko - jednom u nekoliko tisuća godina.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Vi ste jedna od tih individua?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Pitanje ste postavili samo nekoliko stoljeća prerano, a i uputili ste ga osobi koja je najmanje pozvana da sudi o tome.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">No, kako me nesreće ne zaobilaze, možda je i ta, koja se pojavljuje doista vrlo rijetko, uvelike odredila moj život.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Zašto bi to trebala biti nesreća?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Zato, dragi, mladi čovječe, što je takva kreativnost jedno teško prokletstvo. Sjetite se mita o Luciferu, tom velikom Svjetlonoši. Lucifer je simbol kreativne individue, simbol kritičkog stvaralačkog duha, ili, kako se izrazio Hegel "moći negativiteta koja razvija svijet", Njega je Bog prokleo i zbacio ga s neba. Sjetite se, zatim Prometeja, kojeg je Zeus dao okovati na Kavkazu, i sjetite se konačno toga da je Biblijski Bog okvalificirao kao grijeh to što su Adam i Eva jeli plod sa stabla spoznaje i izopćio ih iz Raja.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Život istinski kreativnih individua je život izopćenika i prokletnika, čak i onda kad nisu takvi beskućnici i bijednici poput mene. Ali, nemojte me krivo shvatiti. Ja se ne žalim na takav život. Žao mi je samo što, zbog ovih okolnosti u kojima živim, neću moći završiti ono što sam bio započeo.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Što Vas je navelo na takav život?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Ni ideali, ni altruizam, nego prije nekakav instinkt kojeg katkada zovem instinktom za stvaranje i usavršavanje umjetnog bića. Rob sam tog instinkta.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">No nadam se da će bar nešto od toga čemu sam robovao biti ugrađeno u temelje jednog novog ljudskog carstva, koje se upravo počelo stvarati, ali na kojem se već sada može razaznati pečat vječnosti - jednog carstva čije će krajnje granice biti daleko, vrlo daleko od rubova Sunčevog sustava.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. A što ako ste promašili i cijeli svoj život žrtvovali, iluzijama, ničemu?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Ako je to doista tako, volio bih da se to otkrije dok sam još živ i u snazi.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">Q. Molim?

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">A. Kažem da bih volio da se to otkrije još za mog života, jer držim da je spoznaja iluzije, ma kako bila gorka, ipak vrednija od iluzije spoznaje. I to je nekakav napredak.

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;">

MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"> Razgovor vodio M.M.