Naredba pridruživanja

     

 

Ponekad ćemo prilikom pisanja programa htjeti varijablama promijeniti vrijednosti. Tada ćemo koristiti naredbu pridruživanja. Pogledajmo kako izgleda njezin opći oblik:

ime_varijable:=vrijednost_varijable;

S lijeve strane nalazi se varijabla kojoj mijenjamo vrijednost, a s desne strane vrijednost koju navedena varijabla treba poprimiti. Kod naredbe pridruživanja treba pripaziti da tip podatka varijable s lijeve strane mora odgovarati tipu pridružene vrijednosti.

Primjer 1:

a:= 5 ; (*a je cjelobrojna varijabla*)

b:= 5.00 ; (*b mora biti realna varijabla*)

S desne strane naredbe pridruživanja umjesto vrijednosti može stajati i neki izraz. U tom slučaju prvo se izračuna vrijednost izraza i nakon toga se dobivena vrijednost pridružuje varijabli s lijeve strane. Opći oblik je:

ime_varijable:=izraz;

Primjer 2:

a:= 2 + 7 div 3 ;

(*2 + 7 div 3 = 2 + 2 = 4, vrijednost 4 pridružit će se varijabli a*)

Prilikom deklaracije obično varijabla poprima vrijednost 0. Sve dok se varijabli naredbom pridruživanja ne promijeni vrijednost sadržaj memorijske lokacije bit će nepromijenjen.

Ako u izrazu s desne strane naredbe pridruživanja ima operanada tipa real tada će rezultat biti tipa real, a samim tim i varijabla s lijeve strane mora biti tipa real. Pripazite kod određivanja tipova varijabli, jer su to najčešće pogreške.

Primjer 3:

a:=2+7 div 3+6

2+2+6=10

integer

a:=5/2

2.5

real

a:=trunc(6.45)+6.53

12.53

real

a:=trunc(6.56)+17div 2

6+8=14

integer

a:=5<4

laž

boolean

a:='T'

T

char

U idućoj lekciji slijede zadaci za vježbu.